Fiskalizirani račun u knjigovodstvu: od fotografije do knjiženja

Kad u chat pošaljete fotografiju fiskaliziranog računa, knjigovodstveni softver pročita izdavatelja, OIB, datum, iznose i PDV, provjeri zbrajaju li se iznosi i postoji li stopa u Hrvatskoj (25 %, 13 % ili 5 %), dodijeli kategoriju, provjeri duplikate i za nekoliko sekundi pokaže rezultat. Jasni računi spremni su za izvoz, a sve sumnjivo čeka vašu odluku.

Korak 1: zaprimanje

Račun stiže kao fotografija na WhatsApp, kao e-pošta proslijeđena na vlastitu adresu tvrtke ili kao datoteka učitana u pregledniku. Svaki kanal donosi nešto drugo: fotografija iz chata ima neujednačeno svjetlo i nabore, a e-pošta može nositi PDF ili strukturirani eRačun iz Fiskalizacije 2.0. Strukturirani XML preskače čitanje, jer su mu polja već definirana. Tekst poslan uz fotografiju („ručak s klijentom, 3 osobe”) čuva se kao naputak za kategorizaciju. Kanali su opisani na stranici o računima preko chata.

Korak 2: čitanje podataka

Kod fotografija i nestrukturiranih PDF-ova čitaju se naziv i OIB izdavatelja, datum i vrijeme, broj računa, stavke, osnovice, stope i iznosi PDV-a, ukupan iznos i način plaćanja. Zgužvani, nakošeni i izblijedjeli termalni računi normalan su slučaj, ne iznimka.

Hrvatski račun s blagajne ima i elemente fiskalizacije. Prema Zakonu o fiskalizaciji sadrži ZKI (zaštitni kod izdavatelja), JIR (jedinstveni identifikator računa koji dodjeljuje Porezna uprava) i QR kod. Od 1. siječnja 2026. fiskalizira se neovisno o načinu plaćanja, i kod plaćanja karticom ili transakcijskim računom, kako navodi Porezna uprava. Račun bez JIR-a znak je da nešto nije u redu.

Dvije provjere odvajaju pažljiv postupak od naivnog:

• Aritmetika. Osnovica plus PDV mora dati ukupan iznos, a stavke moraju dati međuzbroj.
• Uvjerljivost. Stopa mora postojati u državi izdavatelja. Stopa od 20 % na računu iz Rijeke, gdje vrijede 25 %, 13 % i 5 %, upućuje na pogrešno pročitan broj.

Kad provjera ne prođe, račun se označava, ne knjiži.

Korak 3: prepoznavanje izdavatelja

Benzinska postaja istog lanca u Zagrebu i u Ljubljani za PDV su različiti izdavatelji. Izdavatelj se utvrđuje prema OIB-u ili PDV broju kad je otisnut, inače prema adresi i državi. PDV brojevi iz EU, uključujući hrvatski oblik HR plus 11 znamenki OIB-a, provjeravaju se u servisu VIES Europske komisije, što je važno i za odluku vrijedi li za prekograničnu kupnju prijenos porezne obveze. Istu provjeru možete isprobati u našem alatu za provjeru PDV broja.

Korak 4: kategorizacija

Trošak se svrstava u kategoriju prema izdavatelju, stavkama, vašoj poruci i povijesti, i povezuje s kontnim planom koji se u Hrvatskoj uobičajeno koristi (RRiF kontni plan, razredi 0 do 9). Kad ispravite kategoriju, sljedeći račun istog izdavatelja ide na pravo mjesto. Nejasni računi ostaju u „Ostalo” za vašu odluku umjesto da se pogađa. Više o automatskoj kategorizaciji.

Korak 5: PDV

Kod PDV-a se računi s blagajne najviše razlikuju od računa dobavljača. Prema članku 220.a Direktive o PDV-u države članice mogu dopustiti pojednostavljene račune do 100 eura, a člankom 238. i višu granicu do 400 eura, a pitanja po dokumentu su:

• koje stope postoje u državi izdavatelja i koja vrijedi za koju stavku,
• ispunjava li isprava formalne uvjete za odbitak pretporeza,
• je li kupnja domaća, unutar EU ili uvoz,
• je li vaša tvrtka uopće u sustavu PDV-a; paušalni obrt i drugi poduzetnici ispod praga od 60.000 eura knjiže bruto iznose i ne odbijaju pretporez.

Kontevia stope i pragove uzima iz održavanih pravila za državu, ne iz onoga što se na računu čini.

Korak 6: porezna priznatost

Priznatost troška za porez na dobit ili dohodak odvojena je od PDV-a. Opravdan poslovni trošak može biti priznat samo djelomično. Tipična područja u kojima se pravila razlikuju:

Dobar postupak ne primjenjuje postotak prešutno. Knjiži trošak, označava stavke koje bi mogle biti priznate ili traže dodatne podatke (na primjer goste na poslovnom ručku) i kazne odmah označava kao nepriznate. Konačna ocjena graničnih stavki ostaje vašem računovođi.

Korak 7: duplikati, pregled i izvoz

Isti račun često stigne dvaput: jednom kao fotografija s blagajne, jednom kao PDF e-poštom. Svaki dokument uspoređuje se s već obrađenima na svim kanalima, a sumnjivi duplikat se označava i vi odlučujete. Dvije iste kave zaredom su legitimne, pa se ništa ne odbacuje automatski. Više o prepoznavanju duplikata.

Koliko dugo čuvati

Uz svaki dokument ostaje originalna slika kao nepromjenjiva kopija za rok čuvanja, pa se svaki iznos u knjigama može povezati s izvorom. Prema Poreznoj upravi isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju se 11 godina, a za pomoćne knjige navodi se 7 godina. Za eRačune s provedenom fiskalizacijom Zakon o fiskalizaciji propisuje šest godina od isteka godine izdavanja.

Što pokazuje pilot sestrinskog proizvoda

Naš sestrinski proizvod DokladBot (Češka, travanj do kolovoz 2026.) u pilotu je obradio 2.455 dokumenata. Pouka koju je Kontevia preuzela: za povjerenje je važnije pokazati svaku raščlambu i nesigurne dokumente prepustiti korisniku nego istisnuti posljednji postotak automatizacije.

Gdje je Kontevia danas

Kontevia je u early accessu. Zaprimanje preko WhatsAppa, e-pošte i učitavanja, čitanje s provjerom aritmetike i stopa, provjera u VIES-u, kontni planovi i pravila PDV-a po državama, prepoznavanje duplikata i korak pregleda jezgra su proizvoda. Očekujte postupak koji kaže kad nije siguran, a ne čaroliju.

Službeni izvori

• Zakon o fiskalizaciji, NN 89/2025 (Narodne novine)
• Porezna uprava: računi u krajnjoj potrošnji
• Porezna uprava: poslovne knjige i evidencije
• Europska komisija: provjera PDV broja u VIES-u
• Vaša Europa: povrat PDV-a
• Direktiva Vijeća 2006/112/EZ o PDV-u (EUR-Lex)

Opća informacija koja ne zamjenjuje savjet poreznog savjetnika ili računovođe. Podaci vrijede na dan 11. listopada 2026.

Često postavljana pitanja

Je li fotografija računa dovoljna za Poreznu upravu?

Isprava mora ostati vjerodostojna, cjelovita i čitljiva tijekom cijelog roka čuvanja. Porezna uprava navodi da se isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu čuvaju 11 godina. Termalni papir za to vrijeme izblijedi, pa je slika uz knjiženje praktičan način da isprava ostane čitljiva. Za arhiviranje se dogovorite s računovođom.

Što su JIR i ZKI na računu?

ZKI (zaštitni kod izdavatelja) povezuje obveznika fiskalizacije s izdanim računom, a JIR (jedinstveni identifikator računa) generira Porezna uprava kad zaprimi podatke o računu. Prema Zakonu o fiskalizaciji račun u krajnjoj potrošnji uz ostale podatke sadrži JIR, ZKI i QR kod.

Mora li račun biti fiskaliziran i kad plaćam karticom ili virmanom?

Da. Od 1. siječnja 2026. fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji provodi se neovisno o načinu plaćanja, dakle za gotovinu, kartice, transakcijski račun i ostale načine plaćanja.

Mogu li vratiti PDV s računa iz druge države EU?

Ne kroz hrvatsku PDV prijavu. Strani PDV vraća se postupkom povrata u EU, koji se elektronički podnosi preko Porezne uprave najkasnije do 30. rujna godine nakon kupnje.

Koliko dugo se čuvaju eRačuni, a koliko ostale isprave?

Zakon o fiskalizaciji propisuje šest godina za izdane i zaprimljene eRačune s provedenom fiskalizacijom. Za ostale knjigovodstvene isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu Porezna uprava navodi rok od 11 godina.

Teme:fiskalizirani računJIRZKItroškoviPDVWhatsAppautomatizacija knjigovodstva

Kontevia je u fazi ranog pristupa. Ponašanje specifično za pojedinu zemlju opisano ovdje odražava propise te države, a ne obećanje da je svaka značajka danas dostupna u vašoj zemlji.